Ciljevi i podsvest
- 
Svesni um = “goal setter” 
 Postavlja ciljeve, planira i definiše korake. Ovo je samo početni deo procesa.
- 
Podsvest = “go getter” 
 Radi 24/7 da ostvari cilj, prepoznaje prilike, oblikuje mišljenje i pomaže da se ciljevi postignu prirodno.
Poruka: Ciljevi moraju biti formulisani tako da angažuju i svesni i nesvesni deo uma. Ako se oslonimo samo na svesni um, cilj može “fizlirati” ili stvoriti stres.
Razlika između snova i ciljeva
- 
Snovi – neformalni, inspirativni, ali bez strukture i merenja. 
- 
Ciljevi – snovi u akciji; konkretni, merljivi i promišljeni. 
Praktična implikacija: Svaki cilj treba imati jasno definisanu akciju, rok i merni kriterijum.
Problem sa tradicionalnim postavljanjem ciljeva
- 
Ljudi imaju mnogo ciljeva, ali oni često nisu jasni ili konkretni. 
- 
Bez angažovanja podsvesti, ciljevi često ostaju samo ideja. 
Rešenje: NLP pristup ciljevima kombinuje SMART strukturu sa metodama koje uključuju nesvesni um kako bi se cilj učinio kompulsivno privlačnim i ostvarivim.
Praktični koraci
- 
Uzmite svoj san ili želju. 
- 
Pretvorite je u konkretnu, merljivu i vremenski definisanu formu (small-goal format). 
- 
Angažujte svoju podsvest tako da “juri” cilj automatski. 
- 
Pratite rezultate, ali ne forsirajte previše svesno – neka podsvest vodi proces. 
ovo je uvod u četiri faze kompetencije i ono što NLP trener naziva “expert paradox”. Hajde da to detaljnije razložimo i dam praktične primere.
Četiri faze kompetencije
- 
Neosvešćena inkompetencija (Unconscious Incompetence) - 
Šta je: Ne znaš da ne znaš nešto. 
- 
Primer: Početnik koji želi da nauči svirati gitaru, ali još ne zna koliko je potrebno vežbati i koje veštine mora da savlada. 
- 
Karakteristika: Često postoji iluzija da “možeš odmah” jer još nisi svesan izazova. 
 
- 
- 
Svesna inkompetencija (Conscious Incompetence) - 
Šta je: Svestan si šta ne znaš. 
- 
Primer: Početnik u vožnji automobila koji zna da ne zna kako da pravilno menja brzine i upravlja. 
- 
Karakteristika: Frustracija i intenzivno učenje. Vežba zahteva punu pažnju i koncentraciju. 
 
- 
- 
Svesna kompetencija (Conscious Competence) - 
Šta je: Možeš izvesti veštinu, ali ti je potrebna svesna koncentracija. 
- 
Primer: Vozilo voziš ispravno, menjaš brzine i koristiš kvačilo, ali stalno razmišljaš o svakom koraku. 
- 
Karakteristika: Veština funkcioniše, ali nije automatska. 
 
- 
- 
Neosvešćena kompetencija (Unconscious Competence) - 
Šta je: Veština je automatizovana i izvodi se bez razmišljanja. 
- 
Primer: Voziš auto, menjaš brzine i upravljaš bez ikakve svesti o tim koracima. 
- 
Karakteristika: Pojavljuje se “bez napora” i često iznenadi ljude kada shvate koliko su napredovali. 
 
- 
Expert Paradox (Paradoks stručnjaka)
- 
Fenomen: Kada neko dostigne neosvešćenu kompetenciju, često je teško da naučeno prenese drugima jer je veština postala automatska. 
- 
Primeri: - 
Teško je objasniti nekome kako vezati pertle kada to radiš automatski. 
- 
Stručnjak za kuvanje možda ne može da prenese intuitivne korake koje koristi svaki dan. 
 
- 
- 
Lekcija: Da bi neko naučio od stručnjaka, stručnjak mora svesno razložiti svoje automatizovane korake, što nije prirodno. 

Comments