Postoji jedna fantastična kineska kletva koja savršeno sumira sve ovo, a glasi: „Neka živiš u zanimljivim vremenima.”
I gde god da se okrenemo – bilo da je to Egipat, Turska ili London, bilo da to nazivamo nemirima ili revolucijama – suočavamo se sa neočekivanim izazovima.
Ako pogledamo naš obrazovni sistem – šta vidimo?
Vidimo instituciju iz 19. veka, prvenstveno osmišljenu da obučava radnike za fabrike.
Ako pogledamo zdravstvo – uprkos fenomenalnim naprecima koje smo imali u poslednjem veku, neke stvari postaju gore, a ne bolje.
Sada bih želeo da govorim o dengue groznici.
Koliko vas je lično bilo pogođeno ili znate nekoga ko je pogođen?
Ako podignete ruku – neverovatno je koliko ljudi zapravo jeste.
Dengue pogađa potencijalno polovinu svetske populacije – 40%.
Samo u Indiji, od 2007. broj slučajeva porastao je deset puta, a u 20% težih slučajeva dengue čak ubija ljude.
Nešto nije u redu sa ovom slikom.
I mislim da je Ajnštajn to sjajno opisao:
„Ne možemo rešavati naše probleme na istom nivou razmišljanja na kojem su stvoreni.”
To me navelo da se zapitam: Koji je to novi nivo razmišljanja koji nam je potreban? Gde ga pronaći?
Gledao sam okolo, guglao – i nisam ga pronašao nigde.
Pa sam uradio ono što svaki preduzetnik mora – izmislio sam ga.
Nazvao sam to hyperthinking – jer živimo u doba hiperlinka, a i zvučalo mi je prilično dobro.
To je, suštinski, način razmišljanja 21. veka.
Ali – vi treba da stvorite sopstvenu verziju i da je unapredite.
Postoje četiri ključna koraka hyperthinking-a:
1. Hyper-shifting (hiper-pomeranje)
Mi svi gledamo svet kroz sopstvene naočare.
Ali ako skinemo te naočare i stavimo nove, menja se način na koji vidimo stvari.
To stvara nove prilike i izaziva naša ukorenjena uverenja.
Moramo naučiti da stalno menjamo perspektivu i gledamo kroz tuđe naočare.
2. Hyper-linking (hiper-povezivanje)
U svetu digitalnih mreža koje nas okružuju, otvorili smo Facebook stranicu – i za samo nekoliko meseci dobili preko 100.000 ljudi iz 45 zemalja (većinom iz Indije).
To je moć mreža – da crowdsource-ujemo rešenja, da se povežemo s ljudima koje nikad ne bismo sreli.
3. Hyper-learning (hiper-učenje)
Obrazovanje ne pripada institucijama ni profesiji „učitelja”.
Pripada vama.
Svi moramo biti večiti samoučitelji, sve do kraja života.
A danas to možemo lakše nego ikad – sa internetom, TED talk-ovima, otvorenim kursovima MIT-a, Harvarda, Berkli univerziteta i hiljada drugih.
Drugi deo hiper-učenja jeste kreativnost.
Moramo odbaciti ideju da je kreativnost privilegija talentovanih pojedinaca.
Danas je kreativnost osnovna veština i svi moramo da je razvijamo, vežbamo i učimo.
Toma Edison, tvorac sijalice, rekao je:
„Nisam doživeo neuspeh. Samo sam pronašao 10.000 načina koji ne rade.”
Svaki inovator zna – do uspeha vodi mnogo neuspeha.
4. Hyper-acting (hiper-delovanje)
To znači – uzmi ideju, probaj je, padni, prilagodi je, pokušaj opet – dok ne proradi.
Primer inspiracije
-
godine, u Briselu, održana je čuvena Solvay konferencija.
Tu su bili Ajnštajn, Planck i mnogi drugi genijalci.
Razmenjivali su ideje, izazivali jedni druge – i promenili čitav naučni poredak.
A sa njim – i svet.
Dakle:
-
promena perspektive,
-
povezivanje kroz mreže,
-
stalno učenje i kreativnost,
-
i delovanje kroz eksperimente –
to je hyperthinking.
Danas ovde imaćete priliku da vam predrasude budu izazvane, da čujete nove ideje, da naučite nove stvari i povežete se sa ljudima.
To može voditi do revolucionarnih inovacija.
Zajedno, možemo pretvoriti „ideje vredne deljenja” u ideje vredne ostvarivanja.
Comments