hyperthinking


Postoji jedna fantastična kineska kletva koja savršeno sumira sve ovo, a glasi: „Neka živiš u zanimljivim vremenima.”

I gde god da se okrenemo – bilo da je to Egipat, Turska ili London, bilo da to nazivamo nemirima ili revolucijama – suočavamo se sa neočekivanim izazovima.

Ako pogledamo naš obrazovni sistem – šta vidimo?
Vidimo instituciju iz 19. veka, prvenstveno osmišljenu da obučava radnike za fabrike.

Ako pogledamo zdravstvo – uprkos fenomenalnim naprecima koje smo imali u poslednjem veku, neke stvari postaju gore, a ne bolje.

Sada bih želeo da govorim o dengue groznici.
Koliko vas je lično bilo pogođeno ili znate nekoga ko je pogođen?
Ako podignete ruku – neverovatno je koliko ljudi zapravo jeste.

Dengue pogađa potencijalno polovinu svetske populacije – 40%.
Samo u Indiji, od 2007. broj slučajeva porastao je deset puta, a u 20% težih slučajeva dengue čak ubija ljude.

Nešto nije u redu sa ovom slikom.
I mislim da je Ajnštajn to sjajno opisao:
„Ne možemo rešavati naše probleme na istom nivou razmišljanja na kojem su stvoreni.”

To me navelo da se zapitam: Koji je to novi nivo razmišljanja koji nam je potreban? Gde ga pronaći?

Gledao sam okolo, guglao – i nisam ga pronašao nigde.
Pa sam uradio ono što svaki preduzetnik mora – izmislio sam ga.
Nazvao sam to hyperthinking – jer živimo u doba hiperlinka, a i zvučalo mi je prilično dobro.

To je, suštinski, način razmišljanja 21. veka.
Ali – vi treba da stvorite sopstvenu verziju i da je unapredite.

Postoje četiri ključna koraka hyperthinking-a:


1. Hyper-shifting (hiper-pomeranje)

Mi svi gledamo svet kroz sopstvene naočare.
Ali ako skinemo te naočare i stavimo nove, menja se način na koji vidimo stvari.
To stvara nove prilike i izaziva naša ukorenjena uverenja.
Moramo naučiti da stalno menjamo perspektivu i gledamo kroz tuđe naočare.


2. Hyper-linking (hiper-povezivanje)

U svetu digitalnih mreža koje nas okružuju, otvorili smo Facebook stranicu – i za samo nekoliko meseci dobili preko 100.000 ljudi iz 45 zemalja (većinom iz Indije).
To je moć mreža – da crowdsource-ujemo rešenja, da se povežemo s ljudima koje nikad ne bismo sreli.


3. Hyper-learning (hiper-učenje)

Obrazovanje ne pripada institucijama ni profesiji „učitelja”.
Pripada vama.
Svi moramo biti večiti samoučitelji, sve do kraja života.
A danas to možemo lakše nego ikad – sa internetom, TED talk-ovima, otvorenim kursovima MIT-a, Harvarda, Berkli univerziteta i hiljada drugih.

Drugi deo hiper-učenja jeste kreativnost.
Moramo odbaciti ideju da je kreativnost privilegija talentovanih pojedinaca.
Danas je kreativnost osnovna veština i svi moramo da je razvijamo, vežbamo i učimo.

Toma Edison, tvorac sijalice, rekao je:
„Nisam doživeo neuspeh. Samo sam pronašao 10.000 načina koji ne rade.”
Svaki inovator zna – do uspeha vodi mnogo neuspeha.


4. Hyper-acting (hiper-delovanje)

To znači – uzmi ideju, probaj je, padni, prilagodi je, pokušaj opet – dok ne proradi.


Primer inspiracije

  1. godine, u Briselu, održana je čuvena Solvay konferencija.
    Tu su bili Ajnštajn, Planck i mnogi drugi genijalci.
    Razmenjivali su ideje, izazivali jedni druge – i promenili čitav naučni poredak.
    A sa njim – i svet.


Dakle:

  • promena perspektive,

  • povezivanje kroz mreže,

  • stalno učenje i kreativnost,

  • i delovanje kroz eksperimente –
    to je hyperthinking.

Danas ovde imaćete priliku da vam predrasude budu izazvane, da čujete nove ideje, da naučite nove stvari i povežete se sa ljudima.
To može voditi do revolucionarnih inovacija.

Zajedno, možemo pretvoriti „ideje vredne deljenja” u ideje vredne ostvarivanja.


Comments